UMHCG: Socijalna pravda mora biti obaveza države, a ne političko obećanje
Portal ETV
Povodom Svjetskog dana socijalne pravde, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) izrazilo je ozbiljnu zabrinutost i oštar protest zbog, kako navode, kontinuiranog odlaganja primjene sistemskih i održivih rješenja u oblasti socijalne politike, posebno kada je riječ o pravima osoba s invaliditetom na egzistenciju, socijalnu sigurnost, pristup zaposlenju, samostalan život i punu uključenost u zajednicu.
Iz UMHCG-a ocjenjuju da u Crnoj Gori, umjesto progresivnog razvoja socijalnih i ekonomskih prava u skladu sa međunarodnim obavezama, vlada pravna nesigurnost, stagnacija ili čak regresija u pristupu pravima i uslugama.
Podsjećaju da je Zakon o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, donesen prošle godine, predstavljao važan iskorak i promjenu paradigme u pristupu osobama s invaliditetom, ali da je njegova primjena odložena usljed, kako navode, neodgovornosti i nedostatka političke zrelosti institucija.
Prema njihovim navodima, Vlada je bila u obavezi da već 5. januara, prvog radnog dana u godini, imenuje vršioca dužnosti direktora Zavoda za jedinstveno vještačenje invaliditeta, ali ta odluka nije donijeta ni nakon skoro dva mjeseca. Time se, kako ističu, svjesno odlaže primjena zakona čiji je početak planiran za 1. jul 2026. godine.
Navode i da je izrada podzakonskih akata stopirana, da izostaju zvanične informacije, dok se u međuvremenu ograničavaju ili uskraćuju ranije garantovana prava. Rad socio-ljekarskih komisija u centrima za socijalni rad dodatno je usporen, pa osobe s invaliditetom, kako ističu, duže od pola godine čekaju na ostvarivanje osnovnih prava.
UMHCG ukazuje i na česte izmjene Pravilnika o bližim uslovima za ostvarivanje osnovnih materijalnih davanja iz socijalne i dječje zaštite, koji je u roku od mjesec dana izmijenjen dva puta, što ocjenjuju kao presedan koji narušava principe pravne sigurnosti, jednakosti pred zakonom i ravnopravnog tretmana korisnika.
Donošenje novog Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, planirano za treći kvartal 2025. godine, takođe kasni, čime se produžava primjena postojećih rješenja koja su, prema ocjeni UMHCG-a, nedovoljna i često diskriminatorna, naročito u dijelu lične invalidnine, dodatka za njegu i pomoć, kao i usluga podrške.
Organizacija upozorava na strukturne slabosti sistema, posebno u pogledu dostupnosti i održivosti usluga namijenjenih osobama s invaliditetom, koje su u mnogim lokalnim zajednicama nedovoljno razvijene i neprilagođene stvarnim potrebama korisnika.
Navode da su podrška i komunikacija sa institucijama često neefikasne, da postoji nedostatak jasnih informacija i prebacivanje odgovornosti između organa, što dodatno otežava položaj osoba s invaliditetom i njihovih porodica. Usluge podrške za život u zajednici, poput personalne asistencije i stanovanja uz podršku, nijesu sistemski razvijene, zbog čega mnoge osobe s invaliditetom ostaju u institucijama ili restriktivnim okruženjima.
UMHCG upozorava i na spor napredak u oblasti zapošljavanja, uz izostanak sistemske podrške za rješavanje dugoročne nezaposlenosti i obezbjeđivanje stabilnih prihoda.
Iz Udruženja poručuju da je neophodno hitno uspostaviti funkcionalan i održiv sistem socijalne zaštite, osigurati pravnu sigurnost i efikasan pristup pravdi, te sistemski raditi na deinstitucionalizaciji kroz zapošljavanje i razvoj usluga u zajednici, uz jačanje profesionalnih kapaciteta u sektoru socijalne politike.
Svjetski dan socijalne pravde, kako zaključuju, podsjeća da socijalna pravda nije deklarativna vrijednost, već konkretna obaveza države da obezbijedi jednakost, dostupnost usluga i dostojanstven život za sve, posebno za osobe s invaliditetom i njihove porodice.
