Rakočević: Neophodno usklađivanje Zakona o državnim službenicima i namještenicima sa Zakonom o radu

Ministarstvo rada je predlagač Zakona o radu i riječ je o opštem propisu koji derogira sve ostale propise, odnosno lex specialis zakone i ugovore. Zbog toga svi relevantni pravnici podržavaju stav da državni službenici odlaze u penziju sa navršenih 67 godina života, rekao je u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević.

Zbog pravne nesigurnosti, nejednakog postupanja i problema nastalih usljed neusklađenosti propisa, pravni tim Sindikata uprave i pravosuđa pokrenuo je inicijativu prema Ministarstvu rada. Dok to ministarstvo smatra da je starosna granica za odlazak u penziju 67 godina, Ministarstvo javne uprave tumači da za državne službenike ona iznosi 66 godina.

– Zakon o radu je opšti propis koji je dominantan i imperativan u odnosu na Zakon o državnim službenicima i namještenicima, koji predstavlja poseban, odnosno lex specialis zakon. Zašto su mišljenja oprečna i međusobno suprotstavljena, pitanje je za nekoga drugoga. Međutim, kada je donijeta norma koja je proistekla iz evropskih direktiva, odnosno kada je Evropska unija propisala da gornja starosna granica za prestanak radnog odnosa po sili zakona bude 67 godina, bilo je neophodno uskladiti sve posebne zakone. U ovom slučaju, Zakon o državnim službenicima i namještenicima i dalje predviđa odlazak u penziju i prestanak radnog odnosa po sili zakona sa 66 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja – rekao je Rakočević.

Podsjeća da su se, osim inicijative upućene Ministarstvu rada, zvaničnim dopisima obratili i najvišim državnim adresama, tražeći da se ovo pitanje riješi kako bi državni službenici i namještenici znali pod kojim uslovima ostvaruju pravo na penziju.

Smatra da je usklađivanje Zakona o državnim službenicima i namještenicima sa Zakonom o radu neophodno, te da bi se najjednostavnije moglo sprovesti kroz poslaničku inicijativu u Skupštini dok traje redovno zasjedanje.

– Upravo zbog velikog broja zahtjeva u kojima je primijenjeno neujednačeno tumačenje propisa reagovali smo na ovaj način. Imamo stručne službe u pojedinim državnim organima koje su primijenile član 164 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, što smatramo da će na kraju dobiti sudski epilog i proizvesti štetu po državu. Koliki je broj takvih slučajeva ne znamo, ali sigurno nije mali. To ne govori samo da državni službenici i namještenici imaju volju i snagu da rade još godinu, već prije svega ukazuje na njihov težak socijalni položaj. Ta dodatna godina rada mnogima znači zbog otplate kredita i drugih životnih troškova sa kojima se svakodnevno suočavaju – zaključio je Rakočević.